Uljana repica među uljanim kulturama zauzima peto mesto, ali je u oko 30 zemalja sveta najvažnija kultura. Upotrebljava se u ishrani, industriji sapuna, boja, tekstila, koža, maziva i za proizvodnju biodizela. U Vojvodini je jesenas uljana repica posejana na oko 5000 hektara i to u optimalnom agroroku. To je izuzetno mala površina, pod tom uljaricom, ističu stručnjaci, ako se ima u vidu podatak da je na vojvođanskim njivama bila zasnovana i na preko 10.000 hektara.
Prema rečima agronoma Adama Jonaša, uljana repica u ranijim fazama je osetljivija od pšenice, ali ta koja je prezimila do snega, odlično će podneti i niske temperature. Kada okopni ona će buknuti i uslediće prihrana. Jonaš kaže da je na našim terenima zastupljena na simboličnim površinama. Seju je veće poljoprivredne organizacije iz razloga što setva nije organizovana a i zato što za setvu i žetvu treba prilagoditi i mehanizaciju.